Komposter u dvorištu radi dobro samo kad ima kontakt sa zemljom, dovoljno zraka i razuman odnos vlažnog i suvog materijala. Najčešća greška nije sama kutija nego sadržaj: previše pokošene trave, kuhinjskog otpada ili mokre mase bez ijednog sloja grančica, kartona i suhog lišća. Ako vam se sadržaj pretvara u smrdljivu, zbijenu masu ili se sedmicama ne mijenja, problem je skoro uvijek u omjeru i prozračivanju, a ne u tome što komposter 'nije dovoljno velik'.
Dovoljno je da znate rukovati metrom, bušilicom ili odvijačem i da razlikujete zeleni materijal bogat azotom od smeđeg materijala bogat ugljikom. Korisno je i osnovno iskustvo sa vrtnim otpadom, jer kompost traži malo discipline oko slojeva, vlage i onoga što nikako ne treba ubacivati.
1 Odaberite mjesto koje može disati i oticati
Komposter postavite na polusjenovito mjesto do kojeg možete doći kolicima ili kantom, ali ne tik uz zid gdje će se vlaga zadržavati bez strujanja zraka. Najbolje je da dno leži direktno na zemlji kako bi višak tečnosti oticao i da mikroorganizmi i gliste mogu ući iz tla. Ako je teren stalno blatnjav, voda stoji poslije svake kiše ili ispod imate beton bez odvoda, prvo riješite podlogu, jer će se inače sadržaj kiseliti i trunuti umjesto sazrijevati.
2 Odredite dimenziju i pripremite materijal prije sklapanja
Za kućni komposter najpraktičnija je zapremina oko jednog kubika ili nešto manje, jer se takva masa lakše zagrije, a i dalje je možete preokretati bez muke. Pripremite letve ili daske sa razmacima, palete ili drugu čvrstu konstrukciju koja neće potpuno zatvoriti bočne strane. Odmah odvojite šta ide unutra: pokošena trava, usitnjeni biljni ostaci, lišće, karton bez sjajne štampe, piljevina u manjim količinama i kuhinjski biljni otpad; meso, masnoće, pepeo iz uglja, sjeme korova koje nije propalo i bolesne biljke ostavite van kompostera.
3 Napravite bazu koja neće zadržavati vlagu i glodare
Ako slažete komposter od dasaka ili paleta, ostavite razmake kroz koje sadržaj može da diše, a prednju stranu izvedite tako da je možete otvoriti kad dođe vrijeme za prevrtanje ili vađenje gotovog komposta. Na dno najprije stavite sloj grubljih grančica ili usitnjenih stabljika da odvoje masu od tla i naprave zračni kanal pri dnu. Gdje imate problem sa voluharicama ili miševima, ispod možete staviti pocinčanu mrežu sitnog oka, ali bez pune folije koja bi pretvorila dno u kadu.
4 Punite komposter u slojevima, ne u jednoj mokroj gomili
Krenite sa naizmjeničnim slojevima zelenog i smeđeg materijala, tako da svaki vlažniji sloj odmah prekrijete suhim lišćem, usitnjenim kartonom ili sitnim granama. Masa treba biti vlažna kao ocijeđena spužva: kad stisnete šaku materijala, smije ostati vlažna, ali voda ne smije curiti. Ako ubacite puno svježe trave odjednom, obavezno je razbijte suhim materijalom, jer će se u protivnom zgrušati, ugrijati bez zraka i početi neugodno mirisati.
Savjet: Ako niste sigurni u omjer, radije dodajte malo više suvog materijala nego previše mokrog. Komposter koji je mrvicu 'suhlji' lako se koriguje vodom, dok zbijena i usmrđena masa traži više posla da se vrati u ravnotežu.
5 Pratite prve sedmice i reagujte prije nego što masa propadne
U prvih desetak do četrnaest dana pogledajte da li se sredina blago zagrijava i da li se sadržaj slijegao ravnomjerno, što je dobar znak da proces radi. Ako osjetite jak miris truleži, odmah dodajte suhi materijal i preokrenite sadržaj vilama da vratite zrak u sredinu. Kad je masa potpuno hladna, suha i gotovo ne mijenja volumen, obično joj nedostaje vlage ili zelenog materijala; ako je ljepljiva i teška, nedostaje joj strukture i tu treba stati sa novim kuhinjskim otpadom dok je ne rasteretite.
Završna provjera
- Komposter stoji na podlozi koja otpušta višak vlage i ne pretvara dno u zadržanu baru.
- Bočne strane i dno imaju dovoljno zraka da se sadržaj ne sabija u mokru, zagušenu masu.
- U sadržaju nema većih količina masnoća, mesa, oboljelih biljaka ni svježeg korova sa sjemenom.
- Već nakon prvih sedmica jasno je da li masa sazrijeva, traži dodatno suhi materijal ili je treba hitno preokrenuti.
Česti problemi
- Komposter neugodno smrdi i iz njega curi tamna tečnost.
- To znači da je sadržaj previše mokar i zbijen, najčešće od pokošene trave ili kuhinjskog otpada bez suvog materijala. Dodajte suho lišće, karton ili usitnjene grane i cijelu masu dobro prozračite.
- Sadržaj mjesecima stoji gotovo isti i ne zagrijava se.
- Masa je često presuha, presitna ili siromašna zelenim materijalom. Blago je navlažite, dodajte malo svježeg zelenog otpada i provjerite da komposter nije potpuno zatvoren bez zraka.
- Pojavljuju se miševi ili drugi štetnici oko kompostera.
- Najčešće su ubačeni ostaci hrane koji ne pripadaju kućnom kompostu ili je komposter otvoren odozgo bez ikakve kontrole. Izbacite problematičan sadržaj, prekrijte svježe slojeve suhim materijalom i po potrebi zaštitite dno mrežom.